
Život vinove loze
Životni (godišnji) ciklus razvića vinove loze se sastoji iz dva perioda, i to period vegetacije i period zimskog mirovanja. U periodu vegetacije loza ima listove, razvija nove lastare, cvasti i grozdove, obrazuje okca i pupoljke, donosi rod, dok u periodu zimskog mirovanja na čokotima nema lišća i drugih zelenih organa, ali se obavljaju fiziološke funkcije: disanje, transpiracija, transformacija, promet organskih materija i dr.
Period vegetacije vinove loze
Period počinje kretanjem sokova u proleće, a završava se u jesen sa opadanjem lišća. U toku perioda se mogu izdvojiti određene fenofaze razdvoja:
- kretanje sokova (suzenje),
- porast lastara,
- cvetanje,
- razvoj zelenih bobica,
- Sazrevanje bobica,
- sazrevanje lastara i opadanje lišća.
Svaka ova fenofaza se odlikuje određenim morfološkim promenama organa i fizioloških procesa. Kod svake faze se može izdvojiti početak, intenzivna pojava i kraj njenog odvijanja.
Početak kretanja sokova (suzenje) se registruje kada na preseku zrelog lastara ističe sok. Kad se zmljište zagreje na 6-8oC koren obnavlja svoju aktivnost, raste i grana se i vodu i mineralne materije šalje u nadzemni deo čokota. Pošto u to vreme nema zelenih lastara, listova i cvasti, sokovi ističu iz presečenih lastara u vidu kapi suza, pa se ova pojava još naziva i plakanje loze. Sok koji se izdvaja iz čokota je slabo kisele reakcije, bistar, sadrzi oko 2% suve materije. Kada novi lastari i listovi počnu da usvajaju vodu suzenje prestaje.
Fenofaza porasta lastara i cvasti se odvija od kretanja okaca do početka cvetanja. Počinje bubrenjem okaca i prorastanjem novih lastara iz pupoljaka zimskih okaca, kao i iz spavajućih pupoljaka na starijem delu stabla. Da bi se obvilo otvaranje okaca i lastarenje potrebno je da nekoliko dana uzastopno deluje temperatura od 10oC. Ukoliko u ovoj fazi dođe do zahlađenja, razvoja bolesti i štetočina, cvasti se mogu transformisati u rašljike čime se smanjuje prinos grožđa.
Početak cvetanja se registruje kada se otvore cvetni pupoljci tj.opadanjem cvetnih kapica na 3-5% cvetova. Kod nas se ova fenofaza odvija krajem maja i u prvoj polovini juna. Cvetanje se ne odvija kod svih vrsti i sorti istovremeno. Sorte V.Vinifera po vremenu cvetanja su svrstane u tri grupe:
- Sorte sa ranim početkom cvetanja: Smederevka, Game crni, Burgundac crni, kraljica vinograda, Čapski biser…
- Sorte sa srednjim početkom cvetanja: Rizling rajnski, Rizling italijanski, Semijon, Sovinjon, Muskat hamburg…
- Sorte sa poznim početkom cvetanja: Muskat italija, Kardinal, Afuz-ali, Drenkova, Ružica…
Cvetanje se odvija sledećim tokom: prvih nekoliko dana cvetanja zbaci se do 20% cvetnih kapica, zatim u narednih 2-3 dana zbaci se do 60% cvetnih kapica, a preostali deo cvetnih kapica se zbaci u narednih 5-6dana.
Fenofaza razvoja zelenih bobica traje od zametanja bobica do početka sazrevanja, pojave šarka. Kod nas se ova fenofaza odvija početkom maja pa do polovine juna mesca. U ovoj fazi se usporava porast lastara, a lišće dostiže svoj pun razvoj. Za početak šarka se uzima datum kada se na prvim bobicama uoče prve promene, kod sorti sa plavom i crnom bojom pokožice dođe do pojave te boje, dok bele sorte dobijaju bledo zelenu ili bledo žutu boju.
Sledeća fenofaza počinje od šarka grožđa i traje do potpunog sazrevanja grožđa. Ovde se sa promenom boje menja i anatomska građa i hemijski sastav bobica. Razlikuju se sledeći stepeni zrelosti grožđa:
- Fiziološka zrelost – Označava stanje kada semenka dobije karakterističnu mrku boju i sposobna je da reprodukuje novu biljku
- Tehnološka zrelost – je namenska, tada je grožđe najpogodnije za određene vidove prerade
- Puna zrelost – Označava stanje zrelosti kada u bobici prestaje priliv novih količina šećera i organskih materija
Ukoliko se grožđe ne obere dolazi do gubljenja vode iz bobica, povećava se koncentracija šećera, a kiselina se i dalje smanjuje. Ovo stanje grožđa se naziva prezrelost – suvarak.
Poslednja faza u u godišnjem ciklusu je sazrevanje lastara i opadanje lišća. Odvija se od pune zrelosti do opadanja lišća. Karakteriše se sazrevanjem lastara, nagomilavanjem rezervnih hranljivih materija u lastarima i pripremom čokota za prezimljavanje.
Period zimskog mirovanja
Ovaj period traje od opadanja lišća u jesen do kretanja sokova u proleće naredne godine. Nastaje kao posledica niskih temperatura tokom jeseni i zime. U periodu mirovanja vinove loze razlikuju se fiziološko ili organsko mirovanje pojedinih organa i tkiva vinove loze i ekološko, prinudno mirovanje čokota u celini. Smatra se da je organsko mirovanje uslovljeno unutrašnjim faktorima u biljci i da je genetski stečeno, dok je prinudno mirovanje uslovljeno nepovoljnim niskim temperaturama koje vladaju u tom delu godine. Ova faza traje od 150-170 dana u našim uslovima.
Preuzeto sa: zeneivino.com
Related Posts

BARABA sa stilom
riča o svakoj vrhunskoj rakiji počinje od voća vrhunskog kvaliteta. Zato nije slučajno da početak tradicije Podruma Palić seže čak do 1896. godine, kada je na Paliću osnov...
Detaljnije
Barrique Wine and Fine – Praznični kokteli
p>Konačno smo dočekali najlepši period u godini – jelke su odavno okićene, gde god da izađemo čekaju nas lampioni i praznična dekoracija, a u gradu vlada prava prednovogodišnja atm...
Detaljnije
Cela Aberlour porodica slavi zlatni uspeh
berlour destilerija je već godinama unazad poznata po svojoj strasti za kreiranjem viskija izvanrednog kvaliteta i danas sa ponosom slavi priznanje ostvareno na jednom od najprest...
Detaljnije
Može li čaša vina koristiti vašem zdravlјu?
judi piju vino hilјadama godina, a koristi od toga dobro su dokumentovane. Nova istraživanja i dalјe ukazuju na to da ispijanje Detaljnije

Kako prepoznati dobro vino
koliko niste vrsni poznavalac vina, verovatno ćete se zbuniti prilikom odabira vina za večeru ili poklon. Sigurno ste se oduvek pitali kako razlikovati vrhunsko vino od prosečnih i...
Detaljnije
SAJAM Vina i gastronomije – Niš 2018.
Nišu se na prostoru ispred Letnje pozornice na Tvrđavi, održava "Sajam vina i gastronomije" u organizaciji "Vinarije Brarrique" i agecije "Pozornica", uz podršku Turističke organi...
Detaljnije